parallax background

NOV MEĐUNARODNI NAUČNI RAD: Pumpa za vodu sa klatnom

NOV MEĐUNARODNI NAUČNI RAD: Proizvodnja električne energije pomoću klatna i sunčeve energije
24 јуна, 2022
EKAPIJA: Samogrejna ekološka kuća, patent našeg akademika – Koncept stanovanja za budućnost?
2 септембра, 2022

Indija kao zemlja apsolutno prednjači po broju objavljenih naučno-istraživačkih radova na temu dvostepenog mehaničkog oscilatora akademika Veljka Milkovića. Najnoviji rad je objaavljen na temu pumpe za vodu sa klatnom i to na Buddha Tehnološkom Institutu iz grada Gorakpur, koji se nalazi u Indijskoj državi Utar Pradeš.

 

U ovom radu autori Rahul Srivastava, Arshad Habib, Mohd Aquib, Ramjeet Prasad i Rahul Kumar Singh jasno navode prednosti primene dvostepenog mehaničkog oscilatora na klipnu ručnu pumpu za vodu. U uvodnom delu se navodi:

Jedna važna stvar pumpe sa klatnom je da je rad olakšan ili jednostavnim rečima čini rad prilično lakšim u poređenju sa tradicionalnom ručnom pumpom za vodu. Korišćenjem sistema za pumpanje vode sa klatnom možemo povećati efikasnost postrojenja i smanjiti napor, troškove proizvodnje, vreme proizvodnje i potrebu za radnom snagom. Istraživanja koja su danas obavljena koncentrisana su samo na rad i efikasnost mehanizma. Uzimajući u obzir sve prednosti mehanizma, odlučeno je da se koristi za podizanje vode uz pomoć klipne pumpe tako da ulaz mehanizmu daju ljudi, što je relativno manje od napora koji ljudi ulažu za podizanje vode ručnim pumpama. direktno.

Za potrebe ovog studentskog naučno-istraživačkog rada izrađen je i prototip koji je poslužio da se obave merenja i dokaže visoka efikasnost pumpe za vodu sa klatnom. Ovo dokazivanje se, između ostalog, obavlja u odnosu na drugi tip mehanizma, tzv. rotaciono invertovano klatno koji je predstavljen od strane od strane Komunikacijskog Indijskog Instituta za Tehnologije iz grada Roorkee u Indiji. Ovaj mehanizan je predložen i već ga koriste poljoprivrednici u Indiji. U ovom naučno-istraživačkom radu navode da je pumpa za vodu sa klatnom daleko efikasniji model od predloženog.

Pročitajte naučno-istraživački rad u nastavku.


Podelite sa prijateljima


Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *